Oglas kaže: „Kredit već od 6,99 % kamate.“ To je nominalna kamatna stopa. Banka ili nebankovna kreditna institucija tom brojkom privlači pažnju, ali vaša rata ne ovisi samo o toj stopi. Ono što stvarno plaćate mjeri se Efektivnom kamatnom stopom (EKS). Kod nebankovnih gotovinskih kredita razlika između ta dva broja često je dramatična.
Nominalna kamatna stopa je samo cijena posuđenog novca. Ne uključuje naknadu za obradu, trošak vođenja kredita, police osiguranja ako su uvjet za odobrenje, ni druge administrativne troškove. EKS u sebi mora sadržavati sve obvezne troškove povezane s kreditom. Zato je EKS jedini broj koji omogućuje usporedbu ponuda.
Kod nebankovnih institucija problem je u strukturi troškova. One često oglašavaju relativno privlačnu nominalnu stopu, ali naplaćuju jednokratnu naknadu za obradu koja doseže 5 % do 10 % iznosa kredita. Kod malih i kratkoročnih kredita taj trošak “napuhuje” EKS na razine koje oglas ne otkriva.
Pogledajmo konkretan primjer.
Pretpostavimo da uzimate 1.000 € na 12 mjeseci. Oglas navodi nominalnu kamatnu stopu od 8 %. Na prvu, to zvuči podnošljivo.
Kamatno, 8 % na 1.000 € znači oko 80 € bruto kamate na godinu (ovisno o modelu izračuna i otplati u anuitetima). No ako je ugovorena naknada za obradu 8 % iznosa kredita, to je dodatnih 80 € koje plaćate odmah.
U praksi često dobijete 1.000 € na račun, ali dugujete 1.080 € glavnice (ako se naknada financira kroz kredit) ili dobijete 920 €, a vraćate 1.000 € plus kamatu (ako se naknada odbija unaprijed). U oba scenarija ukupni trošak značajno raste.
Ako zbrojimo 80 € kamate i 80 € naknade, dolazimo do 160 € troška na 1.000 € tijekom 12 mjeseci. To je 16 % stvarnog troška, bez dodatnih sitnih administrativnih izdataka. U tom slučaju EKS više nije 8 %, nego se približava 17–20 %, ovisno o dinamici otplate i trenutku plaćanja naknada.
Ako postoji još i obvezna polica osiguranja od, primjerice, 50 €, ukupni trošak raste na 210 €. Sada 1.000 € vraćate 1.210 €. EKS tada lako prelazi 20 %.
Kod kratkih rokova otplate razlika je još izraženija. Što je rok kraći, naknada za obradu čini veći udio u ukupnom trošku. Zato mali, “brzi” krediti od nekoliko mjeseci često imaju EKS koji se približava gornjim zakonskim limitima.
Na što posebno pripaziti:
– Je li naknada za obradu uključena u EKS ili se dodatno naplaćuje?
– Odbija li se naknada unaprijed od isplate?
– Postoji li obvezno osiguranje kao uvjet odobrenja?
– Ima li troškova prijevremene otplate?
Ako uspoređujete dvije ponude, ignorirajte nominalnu stopu i gledajte isključivo EKS te ukupan iznos za otplatu. Kod malih iznosa razlika od nekoliko postotnih bodova u EKS-u znači desetke ili stotine eura.
Nebankovni krediti nisu nužno loši. Brzi su i dostupniji. Ali kod njih je oglašavana kamata samo pola informacije. Drugu polovicu kriju Opći uvjeti poslovanja i tablica EKS-a. Tamo se vidi prava cijena novca.
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
2
About the Author
