Cashback kreditna kartica s povratom od 1% zvuči jednostavno: trošite, banka vam vraća dio novca. No matematika je banalna i neumoljiva. Ako kartica ima godišnju članarinu, prvo morate “zaraditi” tu članarinu natrag. Tek tada ste na nuli. Sve ispod toga znači da ste banci darovali novac.
Krenimo s brojkama.
Ako je godišnja članarina 40 eura, a povrat 1% na svaku transakciju, morate godišnje potrošiti najmanje 4.000 eura da biste samo pokrili članarinu. Računica je jednostavna: 1% od 4.000 eura iznosi 40 eura. To je vaša točka pokrića. Sve manje od toga – kartica je minus.
Ako je članarina 60 eura, prag raste na 6.000 eura godišnje potrošnje. Kod članarine od 100 eura morate potrošiti 10.000 eura godišnje da biste bili na nuli. To znači prosječno više od 830 eura mjesečno kroz cijelu godinu.
Većina korisnika nikada ne napravi tu računicu. Vidi “povrat novca” i pretpostavi da je svaka transakcija dobitak. Nije. Prvih nekoliko tisuća eura potrošnje samo vraća banci ono što ste joj unaprijed platili kroz članarinu.
Drugi problem je struktura potrošnje. Povrat od 1% često ne vrijedi za sve transakcije. Gotovinske isplate na bankomatu, uplate na račun, kockanje, režije ili transakcije kod određenih trgovaca mogu biti isključene iz obračuna. Ako velik dio vaše potrošnje otpada na takve kategorije, realni povrat pada ispod nominalnih 1%.
Treće, mnoge kartice imaju ograničenje maksimalnog godišnjeg povrata. Primjerice, povrat je ograničen na 100 ili 200 eura godišnje. Nakon što dosegnite taj iznos, sve daljnje transakcije više ne generiraju cashback. To znači da kartica ima plafon isplativosti bez obzira na visinu potrošnje.
Četvrti element je ponašanje korisnika. Cashback ima smisla samo ako karticu koristite kao zamjenu za postojeću potrošnju i račun podmirujete u cijelosti svaki mjesec. Ako uđete u revolving dug, kamata od 7%, 10% ili više godišnje u trenu briše sav povrat. Jedan mjesec zatezne kamate može pojesti cijelogodišnji cashback.
Primjer: godišnje potrošite 8.000 eura, povrat je 1% (80 eura), a članarina 60 eura. Neto “zarada” je 20 eura. Ako samo jedan mjesec ne podmirite dug u cijelosti i platite 25 eura kamate, cijela konstrukcija pada u vodu.
Psihološki efekt također radi protiv vas. Cashback stvara dojam da štedite, iako trošite. Ako zbog kartice povećate godišnju potrošnju za 500 eura koje inače ne biste potrošili, dodatnih 5 eura povrata ne kompenzira stvarni odljev novca.
Zaključak je hladan i jasan: cashback od 1% ima smisla tek ako bez problema prelazite prag potrošnje koji pokriva godišnju članarinu, nemate kamate i karticu koristite disciplinirano. U svim ostalim scenarijima, banki plaćate marketing pod krinkom “povrata”.
Prije potpisivanja ugovora uzmite članarinu, podijelite je s 0,01 i dobit ćete minimalnu godišnju potrošnju potrebnu za nulu. Ako niste sigurni da ste iznad te brojke – besplatna kartica bez cashbacka često je racionalniji izbor.
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
5
About the Author
