Prešutno dopušteno prekoračenje po tekućem računu godinama je bilo najskuplji oblik zaduživanja. Banke su ga odobravale bez potpisivanja klasičnog ugovora o kreditu, bez procjene kreditne sposobnosti i bez jasnog otplatnog plana. Nakon zakonskih izmjena, taj model se formalno ograničava, ali posljedice za klijente nisu jednoznačne.
Najvažnija promjena odnosi se na obvezu banaka da postojeća prešutna prekoračenja ponude kao dopuštena prekoračenja uz ugovor, definiranu kamatnu stopu i rok otplate. Banka više ne smije neograničeno držati klijenta u minusu bez jasnih uvjeta. To na papiru znači veću transparentnost. U praksi znači i selekciju.
Tko dobiva? Klijenti s urednim primanjima i dobrom kreditnom sposobnošću. Njima banka može ponuditi dopušteno prekoračenje s nižom nominalnom kamatom i jasnim limitom. U nekim slučajevima kamatna stopa pada za nekoliko postotnih bodova u odnosu na stari prešutni minus. Ako je prije efektivna kamatna stopa (EKS) prelazila 9 ili 10 posto, sada se može spustiti ispod toga, ovisno o banci i profilu klijenta. Uz to, ugovorni odnos je definiran – znate do kada traje i pod kojim se uvjetima može ukinuti.
Tko gubi? Prije svega klijenti s neredovitim primanjima, ovrhama ili slabijom kreditnom sposobnošću. Banka im više nije dužna automatski odobriti isti iznos minusa. Ako ne prođu procjenu, prešutno prekoračenje može biti smanjeno ili potpuno ukinuto. To znači da se dug mora zatvoriti u kratkom roku. Za kućanstvo koje je godinama funkcioniralo s minusom od, primjerice, 2.000 eura, naglo smanjenje na 500 eura stvara realan rizik blokade.
Druga skupina koja potencijalno gubi su klijenti koji su minus koristili kao trajni izvor financiranja. Novi modeli često predviđaju rok trajanja dopuštenog prekoračenja, nakon čega banka može tražiti revidiranje uvjeta. Minus više nije “trajni produžetak plaće”, nego kredit s prešutnim rokom trajanja. To povećava neizvjesnost.
Pitanje kamata ostaje ključno. Iako su zakonske izmjene donijele ograničenja maksimalnih kamatnih stopa, dopušteno prekoračenje i dalje je skuplje od gotovinskog kredita. Ako banka nudi minus s EKS-om od, primjerice, 7 do 8 posto, a gotovinski kredit se može dobiti po 5 do 6 posto uz fiksnu kamatu, minus je i dalje skuplja opcija za dugoročnu potrebu za novcem. Razlika je u fleksibilnosti – kamatu plaćate samo na iskorišteni iznos – ali cijena te fleksibilnosti je viša kamata.
Treba obratiti pažnju i na naknade. Neke banke naplaćuju vođenje računa s dopuštenim prekoračenjem skuplje nego osnovni paket bez minusa. Drugim riječima, plaćate i kamatu i skuplji paket usluga. Ako minus realno ne koristite često, financirate privilegij koji vam ne treba.
Banke ovim izmjenama smanjuju regulatorni rizik i dio kreditnog rizika prebacuju na klijente kroz strožu procjenu. Klijenti dobivaju više pravne jasnoće, ali gube iluziju da je minus automatsko pravo.
Ako vam banka ponudi prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, tražite pisanu informaciju o efektivnoj kamatnoj stopi, roku trajanja i uvjetima smanjenja limita. Ako vam smanjuju minus, zatražite plan zatvaranja duga bez dodatnih penalizacija. Minus nikada nije besplatan sigurnosni jastuk. To je najskuplja kratkoročna pozajmica koju mnogi koriste dugoročno.
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
5
About the Author
