Kupoprodajna cijena nekretnine samo je početak. Prijenos vlasništva pokreće lanac troškova koji u praksi dodaju 3 do 5 posto na dogovorenu cijenu, a u nekim scenarijima i više. Tko to ignorira, završava u minusu već prvi mjesec nakon useljenja.
Prva stavka je porez na promet nekretnina. Stopa iznosi 3 % i plaća se na kupoprodajnu cijenu navedenu u ugovoru, osim ako Porezna uprava procijeni da tržišna vrijednost odstupa od ugovorene – tada obračun ide na višu osnovicu. Ako kupujete novogradnju od investitora u sustavu PDV‑a, porez na promet se ne plaća, ali je PDV već uključen u cijenu. Razlika je računovodstvena, ne stvarna – iznos ste ionako platili kroz cijenu kvadrata.
Sljedeći trošak je javni bilježnik. Ovjera potpisa na kupoprodajnom ugovoru je obvezna da bi se provelo uknjižbu vlasništva. Cijena ovisi o vrijednosti nekretnine i broju primjeraka ugovora, ali nemojte računati samo na “ovjeru potpisa”. Ako tražite solemnizaciju ugovora (što banka najčešće zahtijeva kod stambenog kredita), tarifa raste jer bilježnik potvrđuje sadržaj i pravne učinke ugovora. To je razlika od nekoliko stotina eura na skuplje nekretnine.
Zatim dolazi trošak upisa vlasništva u zemljišne knjige. Sudska pristojba za uknjižbu prava vlasništva plaća se po prijedlogu za upis. Ako to umjesto vas radi odvjetnik ili javni bilježnik, dodajte i njihovu naknadu za sastavljanje i podnošenje prijedloga. Nije obvezno angažirati odvjetnika, ali pogrešno ispunjen prijedlog znači odbijenicu i novo plaćanje.
Ako kupnju financirate kreditom, računica se komplicira. Banka upisuje založno pravo (hipoteku), što znači dodatni prijedlog za upis i novu sudsku pristojbu. Nadalje, većina banaka naplaćuje naknadu za obradu kredita. Iako su te naknade posljednjih godina pod regulatornim pritiskom, i dalje se javljaju, često u rasponu od 0,5 do 1 % iznosa kredita. Na kredit od 150.000 eura to je do 1.500 eura čistog troška prije prve rate.
Banka će gotovo sigurno zahtijevati procjenu vrijednosti nekretnine od ovlaštenog procjenitelja. Tu uslugu plaćate vi, ne banka. Također, uvjetovat će policu osiguranja nekretnine vinkuliranu u korist banke. Premija osiguranja postaje trajni godišnji trošak koji morate uračunati u ukupni teret stambenog kredita, uz Efektivnu kamatnu stopu (EKS).
Obratite pažnju i na tzv. administrativne sitnice: izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list, potvrde o nepostojanju duga pričuve ili režija. Svaki dokument ima cijenu, a zbroj često iznenadi one koji su računali samo “velike” stavke.
Najčešća zabluda je da je depozit za agenciju jedini dodatni trošak. Agencijska provizija (obično 2 do 3 % + PDV) često je najveći pojedinačni iznos nakon poreza, ali nije jedini. Ako istodobno plaćate porez, bilježnika, sudske pristojbe, procjenu, obradu kredita i osiguranje, lako prelazite prag koji ruši kućni budžet.
Zaključak je brutalan, ali čist: prije potpisa predugovora zatražite preciznu specifikaciju svih troškova. Ne procjenu, nego popis s iznosima. Ako vam prodavatelj, agent ili bankar to ne mogu dati na papiru, budite sigurni da ćete dio cijene saznati tek kad bude prekasno za pregovore.
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
6
