Platforma „Halo, inspektore“ zatražila je od HAKOM-a i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da zaustave primjenu indeksne klauzule kojom telekom operatori jednom godišnje povećavaju cijene usluga. Paralelno pokreću peticiju pod nazivom „Stop telekom haraču“. Meta im je model prema kojem operateri automatizmom usklađuju cijene s inflacijom, bez prava korisnika na raskid ugovora bez penala.
Bit problema je jednostavan: ugovorite tarifu na 24 mjeseca po jednoj cijeni, a tijekom te ugovorne obveze operater vam cijenu poveća. HAKOM trenutno tumači da korisnik nema pravo na raskid bez naknade ako je povećanje rezultat usklađivanja s inflacijom. Drugim riječima, plaćate više, ali ostajete vezani.
Prema navodima platforme, kumulativni rast cijena telekom usluga u posljednje tri godine kod pojedinih operatera prelazi 20 posto. Indeksacija je uvedena 2023. godine, uz stručno mišljenje HAKOM-a, i od tada se primjenjuje četvrtu godinu zaredom. Ono što je predstavljeno kao mehanizam zaštite od izvanrednih ekonomskih okolnosti postalo je redoviti godišnji model korekcije cijena.
Od 1. ožujka A1 Hrvatska povećava mjesečne naknade za 3,7 posto. Hrvatski Telekom najavio je isto povećanje. Telemach svoju odluku još nije objavio. Postotak zvuči podnošljivo dok ga ne prevedete u konkretne iznose kroz cijelo trajanje ugovorne obveze. Na tarifi od 40 eura mjesečno, 3,7 posto znači oko 1,48 eura više svaki mjesec. Na godišnjoj razini to je gotovo 18 eura. Ako se takva korekcija ponovi nekoliko godina zaredom, razlika više nije simbolična.
Platforma tvrdi da se sav rizik ekonomske nestabilnosti prebacuje na potrošače. Operater zadržava korisnika kroz ugovornu obvezu, ali si istovremeno osigurava mogućnost povećanja cijene. Ugovor tada prestaje biti fiksna obveza s obje strane i postaje varijabilan trošak isključivo za korisnika.
Kao argument navode modele drugih europskih država. U Irskoj se svako povećanje mjesečne naknade smatra izmjenom ugovora, što korisniku daje pravo na raskid bez naknade, bez obzira na razlog poskupljenja. Na Malti je zabranjena indeksna klauzula u ugovorima s obveznim trajanjem od 12 ili 24 mjeseca. Operater koji želi indeksaciju mora ponuditi ugovor najdulje na šest mjeseci. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjene su nejasne formule poput „inflacija + 3,9 posto“. Operater mora već pri potpisu precizno navesti buduće povećanje u eurima i centima.
U Hrvatskoj korisnik unaprijed zna da postoji indeksna klauzula, ali ne zna točan iznos budućeg povećanja. On ovisi o stopi inflacije. To znači da ukupni trošak ugovora nije potpuno predvidiv, iako je korisnik vezan 12 ili 24 mjeseca.
Ovdje treba obratiti pozornost na jednu činjenicu: pravo na raskid bez penala trenutno ne postoji ako je povećanje posljedica inflacije. To je ključna stavka koju treba razumjeti prije potpisivanja novog ugovora. Cijena koju danas prihvatite nije nužno cijena koju ćete plaćati do kraja ugovorne obveze.
Platforma će od 12. veljače prikupljati potpise kako bi izvršila pritisak na regulator. Hoće li se praksa promijeniti ovisit će o regulatornoj odluci, ali do tada vrijedi jedno pravilo: indeksna klauzula znači da operater ima pravo prilagoditi cijenu, a vi nemate pravo prilagoditi svoju obvezu.
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
4
About the Author
