Životno osiguranje s ugovorenom isplatom od 50.000 € zvuči kao ozbiljna financijska zaštita za obitelj. Problem počinje kada ta brojka ostane ista 20 ili 30 godina. Inflacija ne miruje, ali većina klasičnih polica životnog osiguranja ponaša se kao da vrijeme stoji.
Uzmimo realan scenarij. Ugovorite životno osiguranje danas, s osiguranom svotom od 50.000 €, bez indeksacije. Pretpostavimo prosječnu inflaciju od 3 % godišnje, što je dugoročni povijesni prosjek, čak konzervativan u odnosu na zadnje godine. Za 20 godina, tih istih 50.000 € imat će kupovnu moć od otprilike 27.500 €. Drugim riječima, gotovo polovica vrijednosti nestaje. Polica formalno “vrijedi”, ali šteta koju pokriva više ne odgovara stvarnim troškovima života.
Osiguravatelji to ne skrivaju, ali točno ovaj učinak rijetko naglašavaju prodajni materijali. U općim uvjetima poslovanja jasno piše da je osigurana svota fiksna, osim ako nije ugovorena indeksacija. Većina klijenata tu stavku preskoči, jer se fokusira na mjesečnu premiju. Niža premija danas znači slabiju zaštitu sutra.
Indeksacija je mehanizam koji svake godine povećava osiguranu svotu (i premiju) za određeni postotak, obično vezan uz inflaciju. Bez indeksacije, polica je jeftinija na početku, ali dugoročno gubi smisao. S indeksacijom, polica se prilagođava rastu troškova, ali premija s vremenom raste. To je točka na kojoj mnogi odustanu, jer im povećanje premije nakon 10 ili 15 godina “iznenada” postane teret. Nije iznenađenje, nego matematička posljedica.
Poseban problem su poliče koje se koriste kao “zaštita kredita”. Stambeni kredit danas od 150.000 € za 20 godina možda više neće predstavljati isto opterećenje, ali troškovi života za obitelj hoće. Ako se osigurana svota ne prilagođava, isplata neće pokriti ni preostali dug ni realne potrebe obitelji.
Treba razlikovati riziko životno osiguranje od mješovitih ili štednih polica. Kod riziko police, gubitak kupovne moći znači da obitelj dobiva nominalni iznos koji realno vrijedi znatno manje. Kod štednih polica problem je dvostruk: niska garantirana kamata često ne prati inflaciju, pa i štedni dio realno gubi vrijednost. Efektivni prinos nakon inflacije zna biti negativan, što se vidi tek na kraju ugovora.
Zaključak nije da je životno osiguranje loš proizvod, nego da fiksni iznosi u dugim rokovima nose ozbiljan rizik. Ako već ugovarate policu na 20 ili 30 godina, bez indeksacije kupujete iluziju sigurnosti. Brojka na papiru ostaje ista, ali stvarna zaštita se topi svake godine.
Štedljiva Bačva
Vaš Analitičar s Usporedi.blog.
3
About the Author
